Epistaksa s hipertenzijom prve pomoći,
Autorica: prof.
Tamara Braut, dr. Klinika za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, KBC Rijeka Najdramatičnija i ponekad životno ugrožavajuća hitnost u rinologiji je krvarenje na nos ili epistaksa. Vaskularne strukture nosa siromašne su kontraktilnim vlaknima, što povećava sklonost krvarenjima već i pri manjim ozljedama.
Navigacijski izbornik
Sluznica nosa bogato je vaskularizirana preko vanjske i unutarnje karotide, uz opširan sustav anastomoza. Poznavanje anatomije i vaskularizacije nosa važno je prilikom zaustavljanja krvarenja. Tako, na primjer, vanjska karotida opskrbljuje nos putem jednog od svojih ogranaka, takozvane sfenopalatalne arterije, koja u nosnu šupljinu ulazi kroz sfenopalatalni otvor iza stražnjeg pola srednje nosne školjke mjesto koje tražimo radi eventualne koagulacije prilikom epistaksa s hipertenzijom prve pomoći.
Ogranci unutarnje karotide su prednje i stražnje etmoidalne arterije koje u nosnu šupljinu dolaze kroz etmoidalni krov. U rinokirurgiji je poglavito važno znati položaj prednje etmoidalne arterije koja može biti ledirana pri raznim ozljedama kako vanjskim traumama tako i jatrogenim postupcima.
- MSD priručnik dijagnostike i terapije: Arterijska hipertenzija
- Hipertenzija – Wikipedija
- Karvedilol liječenje hipertenzije
- Ne daju invalidnosti od hipertenzije
Posebno je opasna retrakcija arterije u očnu šupljinu i posljedično vrlo ozbiljan hematom oka koji može biti i ugrožavajući za vid bolesnika zbog istezanja optičkog živca te zahtijeva hitnu intervenciju kako bi se izbjegla sljepoća.
Jedan od prvih znakova ugroženosti vida i znak za uzbunu, osim hematoma i egzoftalmusa, neprepoznavanje je crvene boje, stoga navedeno svakako treba imati na umu i testirati bolesnika.
Kod djece i mlađih ljudi najčešća su krvarenja u razini arterijsko-venskih kapilarnih spletova prednje trećine nosnog septuma takozvani locus Kisselbachidok se mjesto krvarenja u starijih osoba obično nalazi u većim vaskularnim strukturama dubljih partija nosa.
epistaksa s hipertenzijom prve pomoći
Lokalni uzroci epistakse najčešće su razne upale sluznice nosa, abuzus vazokonstriktora s posljedičnim oštećenjem kapilarnog spleta, ozljede nosne sluznice, ali i neoplazme koje svakako treba isključiti. Krvarenje iz nosnica može biti jednostrano ili obostrano, a bolesnik može krvariti i na usta.
Prilikom uzimanja anamnestičkih podataka, potrebno je bolesnika pitati o trajanju, ponavljaju epizoda krvarenja te eventualnim epizodama povraćanja krvi radi ispravne procjene izgubljene količine krvi. Bolesnici s epistaksom, kao i njihova pratnja, obično su vrlo uznemireni, stoga ih je prvenstveno potrebno umiriti.
S obzirom na to da su dva najčešća uzroka krvarenja u starijoj populaciji, kod koje su krvarenja i izraženija i dramatičnija, hipertenzija i poremećaji koagulacije, prvi sljedeći korak u obradi jest mjerenje krvnog tlaka te, po potrebi, njegovo smanjivanje sublingvalnom primjenom antihipertenziva.
Slijedi anamneza o poremećajima koagulacije. Bolesnika treba pitati koristi li antikoagulanse danas vrlo često propisani kod srčanih bolesnika čija je incidencija u stalnom porastu te nesteroidne antireumatike koji se često koriste u protuupalne i antipiretičke svrhe, a također dovode do poremećaja zgrušavanja.
U sklopu obrade recidivirajuće epistakse preporučuje se učiniti jetrene probe zbog isključivanja bolesti jetre. Pri pružanju prve pomoći, bolesnika stavljamo u uspravni kagor liječenje hipertenzije položaj s glavom nagnutom prema naprijed, čime se smanjuje otjecanje krvi u usta te epistaksa s hipertenzijom prve pomoći gutanje i povraćanje.
Potrebno je čvrsto stisnuti nosna krila radi pritiska prednje trećine septuma kompresija kapilarnog spleta — locus Kisselbach desetak minuta — vrijeme zgrušavanja te staviti hladan oblog oko vrata bolesnika radi smanjivanja dotoka krvi u područje glave i nosa.
Ako se krvarenje ne smiri, slijedi pregled i lokalizacija mjesta krvarenja.
Pri krvarenjima prednje trećine septuma, uz vidljivu dilataciju kapilarnog spleta, moguće je kapilare koagulirati otopinama poput AgNO3 i slično ili elektrokauterizacijomdok krvarenja iz dubljih partija zahtijevaju tamponadu nosa prednju, a po potrebi i stražnju.
Da bi se postigla kompresija, bolesnik prije tamponade mora dobro ispuhati nos i izbaciti hipertenzija drugi korak nosa sve ugruške.
Hipertenzija
Pri tamponadi, glava bolesnika je fleksirana s bradom na prsima, a tampon se usmjerava prema epifarinksu, slijedeći dno nosne šupljine, a ne prema kribriformnoj ploči lamina cribriformis i prednjoj lubanjskoj jami mogućnost opasnih lezija. Najčešće nakon prednje tamponade krvarenje stane, bolesnika se promatra dvadesetak minuta te nakon toga otpušta na kućnu njegu. Prije otpusta provjeravamo ima li krvi u ispljuvku te špatulom provjeravamo cijedi li se i dalje svježa krv iz epifarinksa niz stražnju stijenku ždrijela.
Ako liječnik primarne zaštite nije u mogućnosti zaustaviti krvarenje, prije transporta u specijalističku ustanovu bolesniku je potrebno postaviti venski put i infuziju fiziološke otopine radi prevencije hipovolemijskog šoka.
Tampon se drži u nosu četiri do pet dana dok epistaksa s hipertenzijom prve pomoći oko njega ne stvori dovoljno sluzi za njegovu laganu ekstrakciju.
Ako nakon prednje tamponade krv nije stala, potrebno epistaksa s hipertenzijom prve pomoći učiniti stražnju tamponadu što zahtjeva hospitalizaciju. Ako ni tada ne dolazi do zaustavljanja krvarenja, potrebna je daljnja obrada i traženje mjesta krvarenja.
Moguća je endoskopska kauterizacija mjesta krvarenja, na primjer sfenopalatalne arterije traži se iza stražnjeg pola srednje školjkepo potrebi septoplastika ili druge kirurške intervencije podvezivanje.
Vezani proizvod:.
