Sekundarne hipertenzije icd 10
Disocijativna amnezija Psihijatrijska bolnica Rab Disocijativna amnezija je oblik disocijativnog poremećaja koji je karakteriziran nesposobnošću dosjećanja važnih osobnih podataka obično traumatske ili stresne prirode koje je veće od onoga koji se može objasniti uobičajenom zaboravljivošću.
Epidemiologija disocijativne amnezije U uobičajenim okolnostima i uslovima življenja poremećaj je rijedak, međutim u prirodnim katastrofama i ratu javlja se znatno češće.
Iskustvo je pokazalo da se psihogena amnezija najčešće javlja kod adolescenata i mladih odraslih osoba, a rijetko kod starijih ljudi.
Broj prijavljenih slučajeva disocijativne amnezije koji uključuju prije zaboravljene rane dječje traume povećava se podaci za Sjedinjene Sekundarne hipertenzije icd 10 Države. To povećanje predmetom je vrlo različitih objašnjenje. Neki vjeruju da je veće poznavanje ove dijagnoze dovelo do prepoznavanja slučajeva koji bi ranije ostali neprepoznati, dok drugi vjeruju da je ovaj sindrom prečesto dijagnosticiran u osoba koje su izrazito sugestibilne.
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Etiologija disocijativne amnezije Disocijativna amnezija najčešće nastaje kao posljedica intenzivih traumatskih događanja kao što su to nesretni slučajevi, nagli i neočekivani teški gubici i obično je djelomična i selektivna.
Traumatski događaj ili psihosocijalni stres najčešće je neobično jak i obuhvaća strah od fizičkog povrjeđivanja ili smrti.
U većini slučajeva, ovo stanje je posljedica ciroze jetre, akutnog i kroničnog virusnog hepatitisa, ponekad se razvija u šistozomiaze u endemskim područjima. Kao ove patologije promatrana u malignih tumora glave i jetre, gušterače pseudotumor kronični pankreatitis, kolelitijaza s razvojem primarne bilijarne ciroze, toksičnih oštećenja jetre hepatotropni trovanje toksinima, gljivice, otapala.
U određenim slučajevima povezan je sa neprihvatljivim impulsima i radnjama bračne svađe i sukobi, naglo napuštanje partnera i slično. Dijagnoza disocijativne amnezije Dijagnoza se najčešće postavlja na osnovu dijagnostičkih kriterija dana na dijeti za hipertenziju DSM-IV i ICD Prevlađujući je poremećaj jedna ili više epizoda nesposobnosti prisjećanja važnih osobnih podataka, obično traumatske ili stresne prirode koja je veća od one koja se može objasniti uobičajenom zaboravljivošću.
Poremećaj se ne javlja isključivo tijekom disocijativnog poremećaja identiteta, disocijativne fuge, sekundarne hipertenzije icd 10 stresnog poremećaja, akutnog stresnog poremećaja ili somatizacije, i nije sekundarne hipertenzije icd 10 neposrednog fiziološkog učinka tvari npr.
traduire de
Simptomi uzrokuju klinički značajne smetnje ili oštećenja u socijalnom, radnom ili u sekundarne hipertenzije icd 10 važnim područjima djelovanja. Klinička slika disocijativne amnezije Disocijativna sekundarne hipertenzije icd 10 nastaje naglo, a tako i prestaje. Poremećaj klinički karakterizira gubitak pamćenja koji se javlja u više oblika. Najčešće je lokaliziran ili ograničen poremećaj sekundarne hipertenzije icd 10. Karakteriziran je gubitkom sjećanja za sve događaje u periodu od nekoliko sati nakon neprijatnog događaja.
Rjeđi je selektivni poremećaj pamćenja. Karakteriziran je nemogućnošću osobe da se sjeti nekih, ali ne i svih događaja koji su se dogodili u određenom vremenskom razdoblju.
Najrjeđi je opći ili generalizirani gubitak pamćenja. U takvim slučajevima osoba zaboravlja sve što se odnosi na njen prijašnji život. Kod kontinuiranog gubitka pamćenja, gubitak pamćenja je od jednog trenutka u životu pa do aktualnog momenta kada se vrši ispitivanja, odnosno obavlja pregled.
Osim gubitka pamćenja kod disocijativne amnezije simptomi su: zbunjenost, dezorijentacija i bezrazložna zabrinutost.
Disocijativna amnezija
Za vrijeme trajanja poremećaja postoji određena indiferentnost oboljelog prema datom događaju, ali kada amnezija prođe osoba je obično svjesna poremećaja koji je postojao. Diferencijalna dijagnoza disocijativne amnezije Disocijativna amnezija mora se razlikovati od amnestičkog poremećaja zbog općeg zdravstvenog stanja gdje je amnezija neposredna fiziološka posljedica neurološkog ili općeg zdravstvenog stanja.
Kod amnestičkog poremećaja zbog ozljede mozga smetnja u prisjećanju obično je retrogradna dok kod disocijativne amnezije prisjećanja su najčešće anterogradna, sekundarne hipertenzije icd 10 slučajevi sa retrogradnom amnezijom su rijetki.
Brzi oporavak izgubljenog pamćenja upućuje na disocijativnu osnovu poremećaja.
Oh no, there's been an error
Kod poremećaja s napadima grčeva sekundarne hipertenzije icd 10 pamćenja počinje iznenada i mogu biti prisutne i motoričke nenormalnosti ponovljeni EEG otkriva aberancije. Kod delirija i demencije gubitak pamćenja osobnih podataka sekundarne hipertenzije icd 10 je u široku osnovicu spoznajnih, jezičnih i govornih, afektivnih, opažajnih poremećaja te poremećaja pažnje sekundarne hipertenzije icd 10 ponašanja, dok kod disocijativne amnezije, gubitak pamćenja primarno se odnosi na autobiografske podatke, dok su spoznajne mogućnosti obično sačuvane.
Amnezija povezana sa općim zdravstvenim stanjem najčešće se ne može popraviti. Kod disocijativne amnezije sposobnost pohranjivanja novih podataka je sačuvana dok kod perzistentnog amnestičkog poremećaja prouzročenog psihoaktivnom tvarima oštećeno je i kratkotrajno pamćenje.
Ako se disocijativna amnezija javlja isključivo tijekom disocijativne fuge ili disocijativnog poremećaja identiteta ne sekundarne hipertenzije icd 10 se dodatna dijagnoza.
Amnezija za traumatski događaj može postojati kod PTSP-a i akutnog stresnog događaja.
Hipertenzivna srce, u pratnji kršenja kontraktilnost miokarda i zadebljanje zidova srca, može dovesti do infarkta miokarda, iznenadne srčane smrti, aritmija ili zatajenja srca. Renalne lezije: očituje se u obliku poliurije, nokturije, zatajenja bubrega. Poremećaji fundusa: krvarenje, suženje krvnih žila, smanjena vidna oštrina, sljepilo.
Iako sekundarne hipertenzije icd 10 postoje testovi niti drugi načini ispitivanja koji bi diferencijalno dijagnostički jasno razdijelili disocijativni poremećaj od simuliranja, osobe s disocijativnom amnezijom postižu visoke rezultate na standariziranim testovima hipnotibilnosti, te testovima disocijativnog kapaciteta. Disocijativna amnezija mora se razlikovati od gubitaka pamćenja povezanih s opadanjem kognitivnog funkcioniranja i nepatološkim oblicima amnezije koji uključuju svakodnevne gubitke pamćenja, posthipnotske amnezije, infantilne i dječje amnezije, te amnezije za razdoblje spavanja i snivanja.
Tijek i prognoza Disocijativna amnezija može se javiti u bilo kojoj dobnoj skupini, iako je češća kod adolescenata.
Potpuni pregled esencijalne hipertenzije
Glavno obilježje u većine osoba jesu retrospektivne "rupe" u pamćenju. Trajanje događaja za koji postoji amnezija može biti od nekoliko minuta do više godina.
Он повернулся, но было уже поздно. Чьи-то стальные руки прижали его лицо к стеклу. Панк попытался высвободиться и повернуться. - Эдуардо.
Obično se javljaju dvije ili više epizoda amnezije, a može se javiti i samo jedna. Tamo gdje se javlja samo jedna, takve osobe su predisponirane za razvoj amnezije za razdoblje nakon traumatskog događaja. Akutna amnezija može se spontano razriješiti nakon što se osoba ukloni iz traumatskog okružja npr.
Napominjemo da neke osobe s kroničnom amnezijom mogu se postupno dosjećati disociranog pamćenja dok druge mogu razviti kroničan oblik amnezije. Liječenje disocijativne amnezije Oporavak je obično spontan bez liječenja.
Navigacijski izbornik
Hipnoza - bolesnika se treba dovoljno relaksirati da se prisjeti zaboravljenih podataka. Intervju potpomognut sredstvima - barbiturati sa srednje dugim i kratkotrajnim djelovanjem, npr.
Psihoterapija pomaže bolesnicima uklopiti ta pamćenja u njihova svjesna iskustva.
Никто не сомневался, что АНБ проиграло сражение.
- Nove tehnologije i liječenje hipertenzije
- Pojavljuju hipertenziju lijekove
- MKB I15 Sekundarna hipertenzija — Mediately Baza Lijekova
- Sindrom vrata hipertenzije: simptomi, kako liječiti - Cista -
Zadnja izmjena:
