Infarkt prognoze za život

Psihičke promjene kod koronarnih bolesnika Travanj 05, Nikola Sikirica dr. Dugotrajni stres koji je posljedica svakodnevnog ubrzanog ritma pojedinca u poslovnom okružju provocira u ljudskom organizmu endogene promjene na biokemijskoj, protrombinskoj, vazokonstriktivnoj i proaritmogenoj aktivnosti.

Miokarditis

Kardiovaskularne bolesti su primjeri somatskih poremećaja na koje psihološki faktori imaju presudan utjecaj. Psihološki negativni stres, negativne emocije, mogu djelovati kao okidač za nastanak akutnih koronarnih zbivanja kao što su ishemija miokarda, akutni koronarni sindrom, kardijalne aritmije ili iznenadne smrti.

Dugotrajni stres koji je posljedica svakodnevnog ubrzanog ritma pojedinca u poslovnom okružju, moderno doba kompeticije, ali i aktualno gledano, globalno nazočno, veliki stupanj egzsitencijalne nesigurnosti provocira u ljudskom organizmu endogene promjene na biokemijskoj, protrombinskoj, vazokonstriktivnoj i proaritmogenoj aktivnosti.

Kod bolesnika sa koronarnom bolešću u psihološko psihoanalitičkom smislu prema rezultatima Bilića i sur.

Infarkt srca – srčani udar

Anksioznost se često javlja simultano sa depresivnim simptomima. Također i nakon perkutane koronarne intervencije pacijenti koji su imali mješane simptome anksioznosti i depresije imaju lošiji i usporeniji oporavak nego pacijenti koji su imali samo infarkt prognoze za život ili samo depresivne simptome.

Život nakon infarkta miokarda U Hrvatskoj su bolesti srca i krvnih žila i dalje najčešći uzrok smrti. Bolesti srca i krvnih žila su široko rasprostranjene.

Unatoč navedenoj prevalenciji, poremećaji raspoloženja često su i neprepoznati ili ih sami pacijenti odbijaju priznati, ili aromalampa hipertenzija smatraju tek infarkt prognoze za život fazom u rehabilitaciji pacijenata. No, općenito se smatra da depresivni simptomi koji se javljaju nakon akutnog koronarnog incidenta mogu biti okidači za kardiovaskularne komplikacije i utjecati na lošiju dugoročnu prognozu takvih pacijenata.

Dobro poznata  činjenica da nakon infarkta miokarda dolazi do bitnog smanjenja kvalitete života pacijenata. Najvažniji čimbenici koji utječu na razvitak depresivne simptomatologije su nemogućnost povratka uobičajenim aktivnostima koje je osoba obavljala prije incidenta, tj svojevrsna redukcija nivoa fizičkog i psihosocijalnog funkcioniranja.

Infarkt srca — srčani udar Prosinac 23, Ivan Klarić dr. Prema podacima od

Kardiološki pacijenti s neliječenom depresijom imaju dva i pol puta veću šansu da razviju ozbiljne kardiološke komplikacije svoje osnovne bolesti nego oni koji nemaju pratćeu depresiju.

Također u jednom ispitivanju koje je provedeno u nizozemskoj je utvrđeno da kod pacijenata kod kojih se razvio depresivni poremećaj nakon infarkta miokardakao i onih koji u liječeni zbog depresije kod liječnika opće medicine manje su izraženi kognitivni i afektivni simptomi u odnosu na pacijente koji su bili u domeni liječenja psihijatrijske službe. Racionalni zaključak da je depresija povezana sa kardiovaskularnim mortalitetom, te da će liječenje depresivnog poremećaja smanjiti taj mortalitet.

Srčani udar (infarkt miokarda) – uzroci, simptomi i liječenje

Postoje dokazi da su osobe koje su imale depresivne simptome infarkt prognoze za život češće rehospitalizirane tijekom prve godine nakon AMI. Tako se u literaturi pronalazi podatak da u prvoj godini nakona hospitalizacije zbog IM-a pacijenti sa rezultatom na Beckovoj ljestvici većim od 10 su bile češće hospitalizirani ponovno nego oni koji su imali manje od Infarkt prognoze za život jednom ispitivanju koje je provedeno u SAD navodi se podatak da su pacijenti infarkt prognoze za život depresivnim simptomima u prosjeku bili hospitalizirani Uzevši u obzir te činjenice nameće se  zaključak da je to produženje dana hospitalizacije koje je povezano sa poremećajem raspoloženja dodatno i značajno ekonomsko opterećenje.

Sve više stavova koji izdvajaju depresiju kao neovisan rizični čimbenik u patofiziologiji kardiovaskularne bolesti, a ne kao sekundarni emocionalni odgovor na bolest.

Sve fizičke aktivnosti provode se uz obvezno praćenje krvnog tlaka i otkucaja srca. Poseban set vježbi provodi se prema unaprijed određenom rasporedu nekoliko puta tjedno. Nastava se održava štedljivo pod vodstvom instruktora u terapiji vježbanja. Važno je!

Komorbidni depresivni poremećaj nakon Infarkta miokarda često prolazi neprepoznat i nedijagnosticiran, te stoga niti farmakoterapijski tretiran, te kao takav predstavlja potencijalnu prepreku uspješnijem oporavku takvih pacijenata.

Biološka podloga razvitku depresivnog poremećaja nakon koronarnog incidenta se objašnjava hiperaktivnošću hipotalamo — hipofizne — adrenokortiklane osi, poremećaja u tonusu srčanog autonomnog ritma i varijabilnosti u niskim otkucajima srcapromjenama u vaskularnoj endotelnoj funkciji koronarnih arterija i aktivaciji imunološkog sistema koji u konačnici doprinosi trombozi koronarnih arterija.

Bihevioralni aspekt infarkt prognoze za život poremećaja koji doprinosi lošijoj prognozi se odnosi na težu adaptaciju pacijenta na zdraviji način života uključujući fizičku aktivnost i pridržavanje savjeta infarkt prognoze za život dijeti, a također i suradljivosti glede terapije. Također povećana je učestalost pušenja kod depresivnih pacijenata, te je kod njih i mnogo teže prestati pušiti.

Socijalna izolacija tj.

Prehrana po bolestima

Istraživanje Eversona pokazuje da je simptom beznađa prediktor akutnog infarkta miokarda neovisno o dijagnozi depresije, drugo istraživanje Everson pokazuje povezanost između beznađa i progresije karotidne ateroskleroze. Kawachi i suradnici su pokazali da je ljutnja povezana s povišenim rizikom od nastanka koronarne bolesti u prvotno zdravih muškaraca, s tim da je postojala povezanost intenziteta simptoma ljutnje i intenziteta simptoma koronarne bolesti.

  • Psihičke promjene kod koronarnih bolesnika - Zdravo budi
  • Što i kako nakon infarkta? - PLIVAzdravlje
  • Infarkt srca – srčani udar - Zdravo budi

U ispitivanju koje je provedeno u Danskoj utvrđen je povećan rizik od suicida kod osoba koje su doživjele infarkt miokarda, a taj rizik je bio najveći u mlađoj dobnoj skupini. Također pacijenti koji su i prije bolovali od nekog psihičkog poremećaja imaju veći rizik od suicida nakon koronarnog incidenta nego oni koji nisu psihijatrijski liječeni.

Drugi čimbenici koji se potencijalno dovode u vezu sa suicidom nakon akutnog koronarnog zbivanja su niska razina kolesterola i redukcija fizičke aktivosti nakon koronarnog incidenta.

Kako srčani udar utječe na kvalitetu i dugovječnost?

Rizik od suicida je najveći netom nakon otpusta iz koronarne jedinice, te ostaje povišen sljedećih 5 godina. U zaključku treba reći da ne samo da kardiološki pacijenti pokazuju povećanu sklonost depresivnom poremećaju, tako i depresivni bolesnici pokazuju povećanu sklonost ka razvoju kardiovaskularnih poremećaja. Farmakoterapijski gledano smatra se da su triciklički antidepresivi vrlo opasni u kardioloških pacijenata i strogo kontraindicirani u bolesnika sa anamnezom ventrikulrane aritmije, subkliničke disfunkcije nodalnog sinusa, smetnji provođenja, produljenog QT intervala.

  1. Kako se visoki krvni tlak
  2. Vrtoglavica Nemaju svi ljudi iste simptome niti ih doživljavaju u istoj mjeri.
  3. Она не могла понять, что задержало его так надолго.

  4. Srčani udar (infarkt miokarda) – uzroci, simptomi i liječenje | Zdravlje srca - Kreni zdravo!
  5. Hipertenzija bez droge videa
  6. Hipertenzija kemoterapija

Primjena SIPPS-a je sigurna u srčanih bolesnika, kao skupina ne utječu  značajnije na rad srca iako među njima postoje određene razlike posebno u vegetativno nestabilnih bolesnika.

Uzevši u obzir sve prije navedeno važno  je, a što i preporučuje AHA raditi rutinski screening na depresiju kod kardioloških pacijenata u ambulantama, klinikama, rehabilitacijskim centrima.

Screening  za depresiju može doprijeniti boljem ishodu kako depresivnog poremećaja, tako i rehabilitaciji samog kardiovaskularnog događaja, naravno uz dodatnu edukativnu aktivnost kod medicinskog osoblja koje skrbi o kardiološkim pacijentima  u smislu razvoja specifičnih komunikacijskih infarkt prognoze za život pri radu s takvim pacijentima.

Srčani udar (infarkt miokarda)

Reference: Marčinko D, Bilić V. Miličić D. Psihološko — psihijatrijski faktori kod oboljelih od koronarnih bolesti, Psihički poremećaji u somatskoj medicini i tjelesne bolesti u duševnih bolesnika: Zagreb ; Hansen B. Rationale design and methodoology of duble blindrandomized, placebo controllled study of escitalopram in prevention of depression in acute coronary syndrom DECARD.

Larsen K.

Psihičke promjene kod koronarnih bolesnika

Circ Cardiovasc Qual Outcomes. Volume 8  Issue 1 Elderon L. Naqvi Z. Gen Med.

Moglo bi vas zanimati

Jakovljević M. Ličnost tjeskoba i depresija u suvremenoj medicini.

Pro mente Ocijenite članak Ocjena 0.

Pročitajte