Da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom

Email Visinska bolest je naziv za skup simptoma koji se javljaju pri boravku na visokoj nadmorskoj visini. Obično se javlja iznad m, često pri brzom usponu koji ne dozvoljava tijelu prilagođavanje. U većini slučajeva radi se o blagom poremećaju koji uključuje glavobolju, gubitak apetita i mučninu i ne zahtijeva ljekarsku intervenciju.

Zbog učestalosti blagog poremećaja mnogi smatraju kako je glavobolja na visini ˝normalna˝. Rijetko napreduje u teži oblik, moždani i plućni edem, koji može biti smrtonosan, naročito ako se uporabu lijekova za hipertenziju prepozna.

Koji su simptomi visokog tlaka? Kada je visok tlak previsok? Možemo li se rješiti visokog tlaka?

Najbolji način sprječavanja visinske bolesti jeste spor uspon pri čemu se ostavlja dovoljno vremena za aklimatizaciju. Liječenje visinske bolesti podrazumijeva prestanak daljnjeg uspona te silazak, osobito ako simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju.

Da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom i lijekovi služe kao pomoć pri silasku.

Visinska bolest

Definicija visine i fiziološke promjene Nadmorska visina se može podijeliti u nekoliko kategorija: — srednje visoka nadmorska visina m : primjetne su fiziološke promjene. Visinska bolest je moguća, ali rijetko.

Primjetan manjak kiseonika u krvi hipoksemija tokom napora. Pogoršavanje visinske bolesti uprkos aklimatizaciji.

Povišeni krvni tlak

Duže preživljavanje teško je moguće. Normalne promjene na visini Svaka osoba koja se nađe na velikoj nadmorskoj visini iskusit će određene promjene koje su posljedica normalnog prilagođavanja na visinu: — ubrzano disanje hiperventilacija — kratkoća daha nedostatak zraka tokom fizičkog napora — učestalo mokrenje — promjena uzorka disanja tokom noći — često buđenje tokom noći — čudni snovi, noćne more Činioci rizika Na razvoj visinske bolesti utiče brzina uspona, nadmorska visina, visina na kojoj penjač spava te individualna osjetljivost.

Dobra tjelesna kondicija ne djeluje zaštitno, a pojačani tjelesni napor na visini povećava mogućnost obolijevanja. Genetski činioci takođe su odgovorni za visinsku bolest. Većina prethodno postojećih bolesti kao što su hronična opstruktivna bolest pluća ili dijabetes same po sebi ne povećavaju rizik. Predviđanje visinske bolesti Ljekari ne mogu predvidjeti kod koje osobe će se razviti visinska bolest.

Prethodna iskustva osobe s boravkom na visini dobar su vodič, ali postoje izuzeci.

Povišeni krvni tlak (hipertenzija) kod sportaša - Building Body Portal

Smrtnost Smrtnost od visinske bolesti uopšteno nije visoka. Smrtni slučajevi planinara u Nepalu događaju se u 0. Oblici visinske bolesti Tri su glavna oblika visinske bolesti: akutna visinska bolest, visinski edem otok mozga i visinski edem pluća. Akutna visinska bolest Gdje? Najčešće se javlja u Himalajima, švajcarskim i francuskim Alpima, Andima te američkim Stjenovitim planinama.

Uključuje niz simptoma kojima je prethodio dolazak na visinu: glavobolja, gubitak apetita, mučnina ili povraćanje, slabost, umor, vrtoglavica i problemi sa spavanjem. Ovo su opšti simptomi koji mogu biti uzrokovani i drugim stanjima, osobito kod osoba koje se tvrdoglavo pridržavaju plana.

Subjektivne smetnje većina bolesnika počinje osjećati tek s razvojem komplikacija zbog povišenog krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak  je najčešća  kronična nezarazna bolest od koje boluje svaka treća odrasla osoba diljem svijeta,  glavni je čimbenik rizika od srčanožilnih bolesti srčanog i moždanog udara i najčešći uzrok smrti u svijetu pa i u Hrvatskoj. Visoka učestalost povišenog krvnog tlaka posljedica je starenja populacije, porasta broja debelih osoba i povećanog unosa soli. Bolesnici s visokim vrijednostima krvnog tlaka imaju 6 puta veći rizik obolijevanje od koronarne bolesti srca i 19 puta veći rizik od moždanog udara.

Simptomi se obično javljaju sati nakon dolaska na novu nadmorsku visinu mogu se javiti da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom ranijea nestaju nakon dana ako nema daljnjeg penjanja. Rijetko se javlja ispod m.

Što je hipertenzija?

Može se javiti oteklina udova. Ne postoje fizički znaci svojstveni za akutnu visinsku bolest, a prisutnost neuroloških simptoma ukazuje na mogućnost postojanja otekline mozga ili drugi poremećaj.

Razvoj poremećaja? Uzrok akutne visinske bolesti je nejasan. Simptomi mogu biti rezultat oticanja mozga zbog širenja krvnih žila vazodilatacija usljed manjka kisika. Poremećaj moždane auto-regulacije, otpuštanje molekula koje utiču na krvne žile te promjena krvno-moždane zapreke usljed manjka kiseonika mogu takođe biti odgovorni.

Zašto dolazi do visinske bolesti? Najveći uzrok visinske bolesti je smanjeni tlak zraka na visokoj nadmorskoj visini. Organizam se mora više truditi da bi pribavio kisik, kroz dublje i brže disanje, što je posebno uočljivo s naporom, kao što je penjanje. Normalno je da se kroz napor ostaje bez daha, sve dok problem brzo nestaje s odmorom. Usprkos povećanom ritmu disanja, postizanje normalne razine kisika u krvi nije moguća na visokim nadmorskim visinama.

Smatra se kako slični mehanizmi uzrokuju moždani edem koji može predstavljati teži oblik akutne visinske bolesti. Razlike u osjetljivosti pojedinaca na visinsku bolest su impresivne i još nisu značajnije objašnjene.

Povišeni krvni tlak (hipertenzija) kod sportaša

Odmaranje na istoj nadmorskoj visini često omogućuje prolazak simptoma te se većina pacijenata oporavlja bez liječenja za h.

Lijekovi protiv bolova i povraćanja analgetici, antiemetici mogu ublažiti glavobolju i mučninu kod blage akutne visinske bolesti. Acetazolamid je dobar za ublažavanje poremećaja, a iako se najdjelotvornija doza da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom ne zna, obično se uzima mg da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom osam sati. Deksametazon rizik hipertenzija 2.

razred 4 doza 8 mg te 4 mg svakih 6 sati se takođe može koristiti za ublažavanje simptoma. Najvažnije u liječenju akutne visinske bolesti jeste spriječiti daljnji uspon te obavezan silazak ako se simptomi pogoršavaju ili ne prolaze nakon 24 sata.

Hitno spuštanje je potrebno kod znakova edema pluća ili mozga. Blaga akutna visinska bolest: odmaranje, spuštanje, Aspirin, paracetamol, ibuprofen, lijekovi protiv povraćanja, acetazolamid, ginkgo biloba. Teška akutna visinska bolest: spuštanje, evakuacija, kiseonik, deksametazon, hiperbarična komora za olakšavanje spuštanja. Visinski plućni edem: spuštanje, evakuacija, kiseonik, nifedipin, hiperbarična komora za olakšavanje spuštanja. Visinska bolest nepoznatog tipa: spuštanje, evakuacija, kiseonik, nifedipin, komora za spuštanje Visinski edem mozga Edem otok, nakupljanje tekućine u moždanim stanicama mozga obično slijedi nakon akutne visinske bolesti; može uzrokovati komu i smrt.

Prvi simptomi su određeni mentalni poremećaji i promjena ponašanja koje pacijent i okolina obično ignorišu. Glavobolja, mučnina i povraćanje, halucinacije, dezorijentacija i da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom se često viđaju; grčeviti napadaji su rjeđi. Klinički znakovi su: — poremećaj ravnoteže ataksija — simptom koji onesposobljava pacijenta i najsporije se povlači pri oporavku — poremećaj svijesti koji brzo prelazi u komu i smrt — oteklina papile vidnog živca — krvarenja u mrežnici oka — mogu se pojaviti i drugi neurološki poremećaji, ali u odsutnosti dodatnih znakova i simptoma edema mozga potrebno je uzeti u obzir druge dijagnoze Teška bolest zbog visinskog edema mozga može se razviti za nekoliko sati, osobito ako se prvi simptomi ne prepoznaju ili zanemare.

Edem mozga može se javiti zajedno s edemom pluća. Kao i akutna visinska bolest, učestalost edema mozga zavisi od brzine uspona i nadmorske  visine, a javlja se kod manje od 0. Potreban je hitan silazak li evakuacija jer odlaganje može biti fatalno. Deksametazon prva doza 8 mg te nakon toga 4 mg svakih 6 sati obično ublažava simptome i olakšava evakuaciju. Kiseonik takođe olakšava evakuaciju. Hiperbarične komore olakšavaju simptome i samostalan silazak. I nakon spuštanja potrebno je nastaviti liječenje jer oporavak može biti spor.

Visinski edem pluća Visinski edem pluća javlja se obično dana nakon dolaska na određenu nadmorsku visinu. Uzrok je nepoznat, a odgovornim se smatraju mjestimična povećanja pritiska u plućima, upalni da li je moguće da se penju po planinama s hipertenzijom i poremećaj u odstranjivanju viška tekućine.

Poremećaj uključuje otežano disanje pri naporu koje se pogoršava i postaje otežano i pri mirovanju, suv kašalj, slabost, lako zamaranje i nepodnošenje napora.

Kako se bolest pogoršava disanje je sve teže, edem pluća postaje očit te je moguć razvoj kome i smrti. Rani klinički znakovi su ubrzan rad srca tahikardijaubrzano disanje tahipnejablaga vrućica, stetoskopom se čuju bazalne krepitacije zvukovi poput struganja iznad baze pluća i otok. Pacijenti imaju nižu zasićenost arterijske krvi kiseonikom nego osobe bez visinske bolesti.

Hipertenzija Hipertenzija ili povišen krvni tlak je akutno ili kronično stanje povišenog arterijskog pritiska. WHO također naglašava da je povišeni krvni tlak stanje i bolest koje je podložno ogromnom utjecaju i promjenama uslijed pridržavanja zdravog načina prehrane i redovitog vježbanja.

Učestalost je 0. Rizični čimbenici? Brz uspon, veći tjelesni napor tokom ili odmah nakon uspona, muški pol, mlađe osobe, sklonost pojedinaca. Silazak s visine je glavni princip liječenja. Spuštanje od svega nekoliko stotina metara može poboljšati stanje pacijenta.

Liječenje hipertenzije bez lijekova: kako se izliječiti na jednostavne načine

Kiseonik treba dati ako je dostupan. Nifedipin je efikasan u liječenju i sprječavanju plućnog edema kod podložnih osoba prva doza 10 mg na usta, a kasnije 20 mg sporo-otpuštajućeg pripravka svakih 12 sati. Prenosna hiperbarična komora omogućava simulaciju spuštanja. Sastoji se od torbe nepropusne za vazduh koja se puni  manualnom pumpom.

Potrebno je stalno pumpanje. Komora može uzrokovati klaustrofobiju, a ležanje može otežati disanje. Usprkos ovim problemima komora je vrlo popularna i nose je mnoge veće ekspedicije.

Zdravstveni poremećaji i visinska bolest Bolest srca Rizik ishemične bolesti srca angina pectoris, infarkt kod zdravih osoba nije povećan. Ako osoba ima anginu pectoris na morskoj razini bolest će se vjerovatno pogoršati na visini ili će se razviti angina kod prethodno stabilnih srčanih bolesnika.

Algoritam za liječenje hipertenzije u kratkom vremenskom razdoblju

Dobro kontrolisana hipertenzija povećan krvni pritisak nije razlog protiv putovanja na visine. Testovi kao sto je EKG nisu korisni za predviđanje potencijalne visinske bolesti. Astma Astma se obično ne pogoršava pri putovanju na visine.

Pročitajte